REGIONALNA POLITIKA EUROPSKE UNIJE U PERIODU 2007

1
REGIONALNA POLITIKA EUROPSKE UNIJE U PERIODU 2007
2013 I NOVI PRETPRISTUPNI INSTRUMENT IPA U RH

• PREDAVACICE
• MAJA HRANILOVIC
• MIRJANA SAMARDŽIC

2
DNEVNI RED

• 0900 1000 Razvoj regionalne politike u EU
• 1000 1100 Pretpristupni instrument IPA i
  institucionalna nadležnost u RH
• 11.00 11.15 Pauza
• 11.15 11.30 Komponenta I izgradnja
  institucija i prijelazna pomoc
• 1130 1230 Komponenta II prekogranicna
  suradnja (6 programa)
• 1230 1330 Pauza za rucak
• 13.30 14.30 Komponenta III regionalni razvoj
  (Program zaštite okoliša, Program regionalne
  konkurentnosti, Program za transport)
• 1430 1500 Komponenta IV ljudski resursi
• 1500 1530 Komponenta V IPARD
• 15.30 15.45 Pauza
• 1545 1615 Programi zajednice
• 1615 1630 Evaluacija seminara

3
VAŽNOST REGIONALNE POLITIKE EU

• Rimskim sporazumom iz 1957 se po prvi puta
  preuzima obaveza smanjiti postojece razlike
  izmedu regija
• U kontekstu europskih integracija, regionalna
  politika ima jedinstvenu ulogu jer je jedina
  politika u EU koja se eksplicitno bavi ekonomskim
  i socijalnim nejednakostima promovirajuci
  solidarnost i koheziju.
• U kontekstu željenog ekonosmkog rasta unutar
  Unije, važnost regionalne politke je jasna
  Jacanje regionalne konkurentnosti unutar Unije
  ojacat ce potencijal za rast ekonomije EU na
  globalnom tržištu. (Trece izvješce o koheziji,
  2004)
• Od 1993 do danas, jedna trecina ukupnog proracuna
  EU dodijeljena je regionalnoj politici.

4
POVIJESNI PREGLED FOKUS NA REFORMAMA

• 1958 se osnivaju dva sektorska fonda the
  European Social Fund (ESF) and European
  Agricultural Guidance and Guarantee Fund (EAGGF)
  
• Proširenjem iz 1973 u Zajednice ulaze Irska,
  Velika Britanija i Danska javlja se potreba da
  se pomogne njihovim perifernim ruralnim
  podrucjima
• 1975 se osniva European Regional Development Fund
  (ERDF) kao prvi redistribucijski instrument koji
  nije sektorski nego teritorijalan
• Izazovi za Zajednice u 1980-ima
• Proširenje na Grcku, Španjolsku i Portugal
  znacajan porast površine i stanovništva, a
  istodobno pad BDPa rast regionalnih razlika
• Javlja se strah od povecanja razlika zbog
  uvodenja jedinstvenog tržišta
• Uvodenjem jedinstvenog europskog tržišta uvodi se
  princip ekonomske i socijalne kohezije što je
  uzrokovalo znatne reforme regionalne politike u
  1989.

5
POVIJESNI PREGLED FOKUS NA REFORMAMA

• Reforma 1989 (financijska perspektiva 1989
  1993)
• Koncentracija na 3 fonda ERDF, ESF i EAGGF
  poznati kao Strukturni fondovi iznosi su
  udvostruceni
• Uvode se principi višegodišnjeg programiranja,
  teritorijalne i financijske koncentracije,
  parterstva i adicionalnosti
• Uvodi se 5 prioritetnih ciljeva/podrucja
• ? Usprokos tim novinama, najveci rast
  nejednakosti medu regijama dogodio se nakon
  uvodenja jedinstvenog tržišta
• Novi izazov - Ugovorom iz Maastrichta (1992)
  kreirala je jedinstvena europska valuta
• Osnivanje Kohezijskog fonda služilo je kako bi se
  regijama koje zaostaju smanjio teret tranzicije
  na Europsku monetarnu uniju
• Reforma 1993 (financijaska perspektiva 1994
  1999)
• Još jedno povecanje iznosa za Strukturne fondove
  dovelo je do 1/3 proracuna EU
• Uvodi se cilj 6 zbog proširenja na Austriju,
  Finsku i Švedsku

6
POVIJESNI PREGLED FOKUS NA REFORMAMA

• 1999 reforma (financijska perspektiva 2000
  2006)
• Priprema za istocno proširenje
• Znacajni iznosi alocirani za pretpristupne
  instrumente ISPA, SAPARD i PHARE
• Veca tematska koncentracija postojecih 6 ciljeva
  se reducira na 3
• Cilj 1 promovira razvoj i strukturnu
  prilagodbu regija koje zaostaju (BDP per capita
  PPS je manji od 75 prosjeka Zajednice)
• Cilj 2 podržava ekonomske i socijalne konverzije
  podrucja sa strukturnim poteškocama
• Cilj 3 podrška i modernizacija sustava
  obrazovanja i zapošljavanja
• Cetiri fonda ERDF, ESF, FIFG, EAGGF (Kohezijski
  fond nije dio Strukturnih fondova)
• Cetiri inicijative Zajednice Interreg, Leader,
  Equal i Urban

7
FINANCIJSKA PERSPEKTIVA 2000 2006
3 cilja i 4 inicijative Zajednice 49.5
stanovništva i svih regija u EU25 živi u podrucju
pokrivenim Ciljem1 Ili Ciljem
2 Financijski resusrsi Euro 233 milijardi
predstavljaju trecinu ukupnog proracuna EU tj.
0.45 BDPa EU
8
IZAZOVI U 2006 (NOVA REFORMA PRIJE FINANCIJSKE
PERSPEKTIVE 2007 2013)

• Nema konsenzusa o ucincima regionalne politike na
  smanjenje nejednakosti u regijama Unije
• Generalni zakljucci Treceg izvješca o koheziji
  (2004)
• Smanjene razlike izmedu zemalja clanica ali
  regionalne razlike su ostale
• Podrška je potrebna dogorocno kako bi se dobili
  željeni ucinci
• Strukturni fondovi videni više kao sredstvo za
  prevenciju daljnjih razlika nego sredstvo za
  ostvarenje kohezije
• Fondovi su videni kao kompenzacija manje
  razvijenim zemljama za pristanak za uvodenje na
  jedinstveno tržište i monetarnu uniju.

9
IZAZOVI U 2006 (NOVA REFORMA PRIJE FINANCIJSKE
PERSPEKTIVE 2007 2013)

• Istocno proširenje ce uzrokovati širenje
  razvojnih razlika socio-ekonosmke razlike
  izmedu najbogatijih i najsiromašnijih su se
  udvostrucile, a prosjek BDPa u EU se smanjio za
  12.5
• Unija se suocava sa izazovima gospodarskog
  restrukturiranja kao poslejdica globalizacije
• Ekonomski rast u EU se usporio (1999 2004) što
  je uzrokovalo znacajan rast nezaposlenosti u EU
• Trendovi na tržištu rada staro stanovništvo u
  EU i znacajan rast imigracije
• U postojecoj nepovoljnoj situaciji javilo se
  pitanje tko ce platiti za koheziju novih zemalja
  clanica.
• Stare zemlje clanice s juga EU (Španjolska,
  Portugal, Grcka) žele zadržati pomoc za svoje
  ragije koje zaostaju tzv. Statisticki efekt
• Ostale zemlje clanice ne žele povecati proracun
  EU

10
GEORGAFSKA DISTRIBUCIJA Regije ispod 75 prosjeka
ispod 75 u EU25
Statisticki efekt ispod 75 u EU15 Iznad u EU25
prirodno iznad 75 zbog rasta
ostale regije
Source Eurostat
11
PRINCIPI KOJI SU VODILI REFORMU U 2006

• Preusmjeravanje regionalne politike prema
  ekonomskom rastu (u skladu sa Lisabonskom
  agendom) i prema održivom razvoju (u skladu sa
  Goteborškom agendom)
• Posebna pozornost na proširenje, globalizaciju i
  razvoj na znanju utemeljene ekonomije
• Više sredstava za podrucja s prirodnim
  ogranicenjima i urbanim podrucjima
• Decentralizacija delegiranje odgovornosti
  zemljama clanicama i regijama

12
PRINCIPI KOJI SU VODILI REFORMU U 2006

• Povecana teritorijalna i financijska
  koncentracija
• Financijski instrumenti smanjeni sa 6 na 3
• Financranje pojedinog Operativnog programa iz
  jednog fonda -pojednostavljeno upravljanje (ERDF
  ili ESF)
• Kohezijski fond postaje dio Strukturnih fondova
  (ista regulativa)
• Povecana stopa sufinanciranja iz proracuna EU
• Novi pretpristupni fond IPA zamjenjuje postojece
  Sapard, ISPA i Phare kako bi se u zemljama
  kandidatima izgradili kapaciteti i strukture za
  korištenje Strukturnih fondova

13
Konvergencija
78.5(EUR 264 bn.)
Regionalna konkurentnost i zapošljavanje
17.2(EUR 57.9 bn.)
Europska teritorijalna suradnja
3.94(EUR 13.2 bn.)
14
(No Transcript)
15
Pretpristupni i strukturni fondovi EU politika
proširenja EU-

• Politika proširenja smatra se jednom od
  najutjecajnijih metoda vanjske politike EU jer je
  perspektivom clanstva EU uspjela znatno utjecati
  kako na politicko usmjerenje i reforme zemalja
  post-hladnoratovske europe
• Proširenja povratno utjecu na ostale politike EU
  (npr. kohezijsku)
• Sa zemljama kandidatkinjama obveze u smislu
  priprema za clanstvo definirane su posebnim
  dokumentima, tzv. partnerstvima (europskim ili
  pretpristupnim partnerstvima) dok kandidatkinje
  pripremaju svoje nacionalne programe
  pridruživanja EU kojima predvidaju kako ce
  ispuniti ciljeve zacrtane partnerstvom

16
Pretpristupni i strukturni fondovi u EU

• Godišnji proracun EU iznosi preko 100 milijardi
  eura (129.2 milijarde za 2008)
• Troši se na politike EU, i to u sljedecim
  proporcijama
• Kohezijska politika i jacanje konkurentnosti
  (44)
• Prirodni resursi poljoprivredna politika,
  ruralni razvoj, ribarstvo zaštita okoliša (43)
• Vanjska politika (6)
• Državljanstvo, sigurnost, pravosude (1)
• Drugo,ukljucujuci administrativne troškove (6)
• Politike i fondove planiraju se za sedmogodišnja
  proracunska razdoblja na pocetku smo razdoblja
  2007 2013!

17
Pretpristupni fondovi EU

• Pretpristupni fondovi namijenjeni su pomoci
  zemljama kandidatkinjama za clanstvo u EU u
  politickim, gospodarskim i institucionalnim
  reformama potrebnim za ulazak u EU
• U njima sudjeluju i zemlje potencijalne
  kandidatkinje dok ostalim slabije razvijenim
  zemljama (npr. ukljucenim u Politiku za
  susjedstvo) EU namjenjuje razvojnu pomoc
• I sami pretpristupni fondovi razvili su se iz
  razvojne pomoci Madarskoj i Poljskoj nakon pada
  komunizma (PHARE - Pologne et Hongrie - Aide á
  Restructuration Economique), no vec u prvoj
  polovici 90-tih preusmjeravaju se ka pripremama
  za pristupanje Uniji

18
PRETPRISTUPNI INSTRUMENT IPA I INSTITUCIONALNA
NADLEŽNOST U RH
19
Pretpristupni fondovi EU

• Provode se po istim principima kao i Strukturni
  fondovi ? priprema za Strukturne Fondove,
  clanstvo i provedbu razvojnih politika EU
• Partnerstvo
• Programiranje
• Adicionalnost
• Koncentracija

20
FONDOVI EU U KOJIMA JE SUDJELOVALA/SUDJELUJE RH
OBNOVA (1996.-2000.)
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Privremen
i sporazum
10/2001
CARDS (2000.-2004./2006.)
FP 2000.-2006.
Europsko partnerstvo s Hrvatskom
04/2004
Programi Zajednice
Odluka Vijeca kojom Hrvatska postaje zemlja
kandidat
06/2004
FP 2007.-2013.
PHARE/ISPA/SAPARD (2005./2006.)
10/2004
Pretpristupna strategija za Hrvatsku
10/2005
Otvaranje pregovora
IPA (od 2007.)
02/2006
Pristupno partnerstvo
21
IPA

• IPA - Instrument for Pre-Accession 2007-2013
• (Council Regulation (EC) 1085/2006, 17 July
  2006)
• Implementing Regulation, 718-2007, 12 June 2007)

• CARDS
• (RH 2000 2004)
• PHARE
• (RH 2005-2006)
• ISPA
• (RH 2005-2006)
• SAPARD
• (RH 2005-2006)

22
IPA podrška

• u razvoju politika
• u pripremi zemlje kandidatkinje za ucinkovitu
  provedbu i upravljanje Kohezijskom politikom EU
• U pripremi zemlje kandidatkinje za programiranje,
  provedbu i upravljanje Strukturnim i Kohezijskim
  fondovima

23
IPA podrška

• Svrha uspostavljanja IPA sustava
• Proces pregovora i ulaska u EU vezan uz
  administrativne kapacitete i sposobnost zemlje da
  korisi sredstva EU
• Prireme za funkcioniranje u EU i korištenje
  znatno vecih sredstava u trenutku kad RH postane
  zemlje clanica

24
IPA kljucna nacela

• Upravljacke strukture trebaju anticipirati buduca
  Upravna tijela u sustavu Strukturnih i
  Kohezijskog fonda
• Strukture trebaju biti uspostavljene na
  nacionalnoj razini
• Provedba putem višegodišnjih programa
• Zaokret prema decentraliziranom upravljanju (od
  DIS prema EDIS akreditaciji)
• Vece mogucnosti u smislu odgovarajucih/pogodnih
  aktivnosti i korisnika približavanje
  Kohezijskim instrumentima
• Ali ipak predstavlja pretpristupni instrument

25
IPA PROGRAMSKI OKVIR
Pretpristupno partnerstvo
Strateški okvir za razvoj 2006.2013.
(nacionalni razvojni ciljevi i prioriteti)
Višegodišnji indikativni planski dokument
(prioriteti suradnje)
RH
EK
Nacionalni program za pridruživanje Europskoj
uniji
Višegodišnji indikativni financijski okvir
Smjernice EZ za koheziju (za K 3 4)
K 3 4
Okvir za uskladenost strategija
2007.-2013. (izraduje se za IPA komponente III i
IV)
K 1
K 2
K 5
Plan za poljoprivredu i ruralni razvitak
(2007.-2013.)
Operativni programi prekogranicne
suradnje (2007.-2013.) - prekogranicna suradnja
Godišnji planovi aktivnosti - jacanje
institucionalne sposobnosti za provedbu pravne
stecevine EU

• Operativni programi (2007.-2009.)
• promet
• okoliš
• regionalna konkurentnost
• razvoj ljudskih potencijala

Kandidati i potencijalni kandidati
Samo zemlje kandidati
26
IPA komponente

• IPA I Pomoc u tranziciji i jacanju
  institucija
• IPA II Prekogranicna suradnja
• IPA III Regionalni razvoj
• IPA IV Razvoj ljudskih resursa
• IPA V Ruralni razvoj

27
Osnovni programski i projektni ciklus
Programiranje
Identifikacija
Evaluacija
Formulacija/ Preliminarna ocjena
Provedba
Financiranje
28
IPA programski ciklus

• Programiranje (pregovori izmedu EU i RH oko
  identificiranja prioriteta i podrucja suradnje)
• MIFF, MIPD (EU)
• Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (RH)
• Godišnji plan aktivnosti (IPA I)
• Operativni programi(IPA II, III, IV, V)
• Identifikacija
• Generiranje, priprema i prioritizacija
  projektnih sažetaka
• Procjena
• Preliminarna procjena projekata (tehnicka i
  ekonomska izvedivost, CBA, EIA) koja rezultira
  odlukom da li ili ne predložiti projekt za
  financiranje
• Financiranje
• Financijski Sporazumi
• Provedba
• Provedba programskih dokumenata kroz odabrane
  projekte
• Evaluacija
• Vanjska Ex-post evaluacija - naucene lekcije za
  nove programske dokumente
• Revizija

29
Programiranje

• Pregovori izmedu EU i RH identifikacija
  prioriteta i podrucja suradnje
• MIFF, MIPD (EU)
• Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (RH)
• Okvir za uskladenost strategija (IPA III i IV)
• Odvojeni programski dokumenti za svaku komponentu
  
• Godišnji plan aktivnosti (IPA I)
• Višegodišnji Operativni programi (IPA II, III,
  IV, V)

30
Identifikacija i formulacija/preliminarna ocjena

• Planiranje i priprema pojedinacnih projekata u
  okviru definiranih prioriteta i ciljeva
  programskih dokumenta te selekcija projekata
• IPA I godišnja priprema te odobravanje projekta
  od strane EC (generiranje, priprema i
  prioritizacija projektnih sažetaka preliminarna
  procjena projekata - tehnicka i ekonomska
  izvedivost, CBA, EIA)
• IPA II, III, IV, V višegodišnje planiranje
  prioriteta, mjera i projekata (dijelom vec u fazi
  programiranja) uska veza izmedu programiranja,
  identifikacije i formulacije

31
Financiranje

• Okvirni sporazum preduvjet za odobrenje
  financijske pomoci (generalna pravila financijske
  pomoci, zajednicke odgovornosti,akreditacijski
  uvjeti)
• Odluka o financiranju (po usvajanju OP-a)
• Financijski sporazumi (sredstva stavljena na
  raspolaganje)

32
Financiranje (2)

• Financijski sporazumi
• IPA I godišnji
• IPA II - višegodišnji i godišnji
• IPA III, IV, V višegodišnji

33
(No Transcript)
34
IPA DODIJELJENA SREDSTVA 2007.- 2010. (u mil.
EUR)
UKUPNO KOMP.
2007.
2008.
2009.
2010.
Pomoc u tranziciji i jacanju institucija
1
47,60
45,60
45,40
39,50
178,10
2
Prekogranicna suradnja
9,70
14,70
15,90
16,20
56,50
Regionalni razvoj
3
44,6
47,60
49,70
56,80
198,70
Razvoj ljudskih potencijala
4
14,20
15,70
11,10
12,70
53,70
102,90
5
Ruralni razvoj
25,50
25,80
25,60
26,00
138,5
UKUPNO GODINA
154,20
146,00
151,20
589,90
35
Provedba

• Nakon potpisa financijskog sporazuma, može se
  zapoceti s provedbom projekata
• Provedba prvenstveno zahtijeva ugovaranje
  izvodaca projekata koje je definirano pravilima
  Financijske regulative Vijeca (EC, Euratom) No
  1605/2002
• Regulativa je detaljno tehnicki razradena u
  Practical Guide to the External Aid Procedures
  PRAG

36
Provedba (2)

• Decentralizirani sustav provedbe uz ex ante
  kontrolu EK(DIS, Decentralised Implementation
  System) - provedba povjerena državi korisnici
  dok EK zadržava ukupnu krajnju odgovornost za
  izvršenje opceg budžeta
• Decentralizirano upravljanje mora pokriti
  najmanje provodenje natjecaja, ugovaranje i
  isplate od strane državne uprave korisnika
• Da bi se kroz DIS upravljalo fondovima, potrebno
  je imenovati odredene strukture i tijela te iste
  pripremiti za akreditaciju koju EK dodjeljuje
  nakon što vanjski revizori provjere ima li
  doticna zemlja adekvatne kapacitete te kontrolne
  i upravljacke mehanizme za transparentno i
  efikasno provodenje procedura EK

37
IPA USPJEŠNOST PROVEDBE

• Preduvjeti
• Priprema programskih dokumenata
• Akreditacija sustava
• Pravovremena priprema projekata
• N3 pravilo (20073 2010 inace se sredstva
  vracaju u proracun EU)
• Dostatan broj strucnog osoblja
• Sufinanciranje

38
Monitoring i evaluacija

• Programska i projektna razina
• U IPA DIS sustavu osniva se IPA odbor za pracenje
  te sektorski za pracenje (vezani uz komponente
  tj. Operativne programe)
• EX- post evaluacija provedbe pomoci se organizira
  uz angažman vanjskih strucnjaka (odgovornost EK)
• Iskustva i lekcije za nove OP-e
• Revizija

39
IPA PROGRAMSKI CIKLUS uloge i odgovornosti

• Programiranje
• EK
• Nacionalni IPA Koordinator (osigurava partnerstvo
  i suradnju izmedu EK i zemlje korisnice Programa
  odgovoran za koherentnost i koordinaciju programa
  unutra IPA-e)
• Relevantna ministarstva / Operativne strukture
  (izrada relevantnih Operativnih programa)
• Identifikacija
• Relevantna ministarstva / Operativne strukture
• Preliminarna procjena
• Relevantna ministarstva / Operativne strukture
• EK
• Financiranje
• EK
• VRH

40
IPA PROGRAMSKI CIKLUS uloge i odgovornosti

• Financiranje i Provedba
• Nacionalni fond (uloga središnje riznice
  sredstva EK idu kroz NF prema Operativnim
  strukturama ili krajnjim korisnicima)
• Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje (na celu NF
  državni tajnik MFIN)
• Ukupna odgovornost za financijsko upravljanje
• Odgovoran za regularnost transakcija
• Odgovoran za ucinkovito funkcioniranje sustava
  upravljanja i kontrole
• Odobravanje troškova prema EK ( zahtjevi za
  placanje)

41
IPA PROGRAMSKI CIKLUS uloge i odgovornosti

• Provedba
• Relevantna ministarstva / Operativne strukture /
  Provedbene agencije
• Provedba projekata
• Javna nabava/ ugovaranje
• Placanja
• Obznana pravila
• Arhiviranje /IT susatvi
• Kontinuitet djelovanja
• Revizorski trag
• Monitoring (interna revizija, evaluacija)
• Verifikacije/odobrenja (ukljucujuci provjere na
  licu mjesta)
• Informiranje
• Procejena rizikom i upravljanje rizikom
• Upravljanje nepravilnostima
• Alokacija sredstava
• Planiranje provedbe
• Itd.
• Finalni korisnici

42
Faze uspostavljanja IPA sustava

• Institucionalno definiranje sustava
• Utvrdivanje odnosa izmedu razlicitih institucija
• Sastavljanje procedura i prirucnika
• Proces samoprocjene sustava (unutarnji revizori)
• Nacionalna akreditacija
• Akreditacija od strane EK (konacno utvrdivanje
  spremnosti IPA struktura za pocetak upravljanja i
  korištenja EU sredstava)
• Akreditiraju se svi koji sudjeluju u upravljanju
  i provedbu IPA programa planiranje, nabava,
  ugovaranje, placanje, izvještavanje, pracenje i
  ocjenjivanje (NF i operativne strukture)

43
IPA programski ciklus uloge i odgovornosti

• Monitoring and Evaluacija
• NIPAK
• Operativne strukture
• NDO
• Revizijska jedinica
• nezavisna od svih drugih
• Strategija revizije godišnja provjera
  ucinkovitosti funkcioniranja sustava upravljanja
  i kontrole i pouzdanosti racunovodstvenih
  informacija
• Vanjski akteri za potrebe evaluacije

44
Povezanost programskog i projektnog ciklusa
Programiranje
1. program
Evaluacija
Identifikacija
Formulacija/ Preliminarna ocjena
Provedba
Financiranje
Identifikacija
Evaluacija
2. projekt
Formulacija
Provedba
EK (DEK), CFCA, OS, krajnji korisnici
Financiranje
45
Povezanost programskog i projektnog ciklusa
provedba Godišnjeg programa IPA I
Godišnji program
Programiranje
Evaluacijsko
Identifikacija
(
Evaluacija
)
Sažeci
izvješce
projekta
Izvješce o
Formulacija
Provedba
Daljnja razrada projekata
pracenju
provedbe
a
j
(
Financiranje
)
i
Opisi poslova
c
a
t
n
e
m
Tehnicke
u
k
specifikacije
Prijedlog
o
d
financiranja

a
n
j
a
Financijski
?
Troškovnici
e
sporazum
j
t
a
N
Upute
aplikantima
46
Povezanost programskog i projektnog ciklusa -
programi dodjele bespovratnih sredstava
Opisi poslova
Tehnicke
specifikacije
Natjecajna dokumentacija
Troškovnici
47
Relevantni linkovi

• Portal Europske unije ec.europa.eu
• Opca uprava EK za regionalnu politiku
  ec.europa.eu/regional_policy/index_en.htm
• Opca uprava EK za proširenje ec.europa.eu/dgs/enl
  argement/index_en.htm
• EuropeAid ec.europa.eu/europeaid
• Delegacija EK u Hrvatskoj www.delhrv.ec.europa.eu
  
• Središnji državni ured za razvojnu strategiju i
  upravljanje EU fondovima www.strategija.hr
• Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje
  cfcu.mfin.hr
• Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog
  gospodarstva www.mps.hr
• Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
  www.mingorp.hr
• Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
  www.mmtpr.hr

48
KOMPONENTA IIZGRADNJA INSTITUCIJA I POMOC U
TRANZICIJI
49
PROGRAMIRANJE KOMPONENTE I.

• Nastavak PHARE programa (izuzev komponente ESK)
• Provedba na temelju godišnjih planova aktivnosti
• Alokacija 2007.-2010. 178,1 mil
• Programiranje zapocinje sektorskom analizom po
  poglavljima Acquisa
• Za pomoc ispunjavanju politickih kriterija
• Za ispunjavanje mjerila koja su preduvjet
  otvaranju progovora po pojedinim poglavljima

50
Programiranje I. Komponente IPA programa
Cilj
- podrška državnim tijelima u postizanju
spremnosti za ucinkovitu primjenu nacionalnih
zakona uskladenih s pravnom stecevinom Europske
unije, odnosno pripremiti državna tijela i
korisnike nevladinog sektora za upravljanje
strukturnim fondovima nakon pristupanja Uniji -
sve mjere suradnje koje nisu izricito pokrivene
drugim komponentama - kontinuitet u odnosu na
postignute rezultate u okviru CARDS i PHARE
programa
51
IPA KOMPONENTA I. RELEVANTNI DOKUMENTI ZA
PRIPREMU GODIŠNJIH PLANOVA AKTIVNOSTI

• Pretpristupno partnerstvo (EK-RH)
• Višegodišnji indikativni planski dokument (EK)
• Strateški okvir za razvoj (RH)
• NPPEU (RH)
• Izvješce o napretku (EK)
• Avis (EK)
• Screening reports po poglavljima pregovora
  mjerila za otvaranje pregovora (EK)

52
Okvirni hodogram programiranja komponente I. IPA
programa proracunska godina 2008.

• izrada sektorskih analiza
• komunikacija TDU - SDURS

10/2007.
- izrada matrice logickog okvira - komunikacija
SDURS-EK
11/2007.
- prva razina odobrenja projekata
12/2007.
- izrada Project Fiche
01-04/2008.
05-12/2008.
- EK - IPA odbor, završno odobrenje
53
Europsko / Pretpristupno partnerstvo

• Pregled kratkorocnih i srednjorocnih prioriteta
  po poglavljima Acquis-a ostali kriteriji
• Prioriteti u okviru politickih kriterija
  ojacati pravosude, poboljšati borbu protiv
  korupcije, poboljšati djelovanje javne uprave,
  poboljšati poštovanje prava manjina, ubrzati
  povratak izbjeglica, pojacati slobodu izražavanja
  i osigurati demokratski rad medija

54
Prioriteti komponente I.

• razvoj civilnog društva i zaštita temeljnih
  ljudskih prava
• poticanje integracije nacionalnih manjina
• dijalog vladinih i nevladinih tijela u razvijanju
  demokracije, vladavine prava, ljudskih prava,
  prava nacionalnih manjina
• reforme u podrucju pravosuda i unutarnjih poslova
• uskladivanje tehnickog zakonodavstva
• reforma državne uprave
• jacanje tržišne ekonomije
• jacanje sustava financijske kontrole
• razvijanje sustava mjera zaštite okoliša
• jacanje kapaciteta u podrucju nuklearne
  sigurnosti
• sudjelovanje u programima Zajednice

55
KOMPONENTA IIPREKOGRANICNA, TRANSNACIONALNA I
MEÐUREGIONALNA SURADNJA
56
Financijska alokacija (Višegodišnji indikativni
financijski okvir 2007-2010)
2007 2008 2009 2010 Ukupno 2007-2010
II komponenta IPA 9,7 (2,65) 14,7 (2,70) 15,9 (2,76) 16,2 56,5
- Programi prekogranicne suradnje sa zemljama
clanicama 60-80 ukupnog iznosa - Programi
prekogranicne suradnje sa zemljama ne-clanicama
20-40 - Sudjelovanje u transnacionalnim i
meduregionalnim programima 5-15
57
Prekogranicna i transnacionalna suradnja u RH-
programi

• 2007 2013 IPA Prekogranicna suradnja
• Jadranska prekogranicna suradnja
• Slovenija Hrvatska
• Madarska Hrvatska
• Hrvatska BH
• Hrvatska Srbija
• Hrvatska Crna Gora
• Transnacionalni programi SEES i Mediterranean

58
Modeli provedbe Programa prekogranicne suradnje

1. Programi sa zemljama clanicama tzv. SHARED
   MANAGEMENT
2. Programi sa zemljama potencijalnim
   kandidatkinjama tzv. TRANSITIONAL MANAGEMENT

59
SHARED MANAGEMENT

• Jedno upravljacko tijelo - u zemlji clanici
• ERDF i IPA sredstva idu u jedan fond i troše se
  na cijelom programskom podrucju nevezano u kojoj
  zemlji (najvažnija kvaliteta projekata)
• Jedan tzv. Lead partner potpisuje ugovor s
  upravljackim tijelom, odgovoran je za provedbu
  projekta i prima sredstva može biti i iz RH i
  iz zemlje clanice
• Nema predfinanciranja (potencijalni problem za
  korisnike projekata u RH

60
TRANSITIONAL MANAGEMENT

• Svaka zemlja ugovara sredstva za svoje korisnike
• Svaka zemlja dobiva svoja sredstva od EU
• Svaki partner potpisuje ugovor sa svojim
  ugovarateljskim tijelom i odgovoran je za
  provodenje svog dijela aktivnosti na projektu
• Predfinanciranje kao i do sada

61
Selekcijske procedure IPA shared management
62
Selekcijske procedure IPA IPA programi
63
Programi prekogranicne suradnje sa zemljama
clanicama Program Slovenija HrvatskaProgram
Madarska HrvatskaProgram Jadranske
prekogranicne suradnje
64
Prekogranicni program Slovenija Hrvatska

• Programsko podrucje

65
Prekogranicni program Slovenija Hrvatska

• Vrijednost programa u periodu 2007 2009
• 15.105.181 Eura (EU)
• 2.655.450 Eura (Sufinanciranje)
• Trajanje programa
• 2007 2013
• Opci cilj programa
• Stvaranje dinamicnog prekogranicnog podrucja s
  intenzivnom interakcijom dionika u razvoju kako
  bi ostvarili zajednicki definirane ciljeve.

66
Prekogranicni program Slovenija Hrvatska
Prioriteti programa Mjere
I.EKONOMSKI I SOCIJALNI RAZVOJ Mjera 1.1 Turizam i ruralni razvoj
I.EKONOMSKI I SOCIJALNI RAZVOJ Mjera 1.2 Razvoj poduzetništva
I.EKONOMSKI I SOCIJALNI RAZVOJ Mjera 1.3 Kulturna i društvena suradnja
II.ODRŽIVO UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA Mjera 2.1 Zaštita okoliša
II.ODRŽIVO UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA Mjera 2.2 Zaštita prirode i održivi razvoj
III. TEHNICKA POMOC
67
(No Transcript)
68
(No Transcript)
69
Strukture za upravljanje programom Slovenija -
Hrvatska

• Upravna direkcija Vladin ured za lokalnu
  samoupravu i regionalnu politiku
• Direkcija za ovjeravanje Fond za regionalni
  razvoj, Slovenija
• Direkcija za reviziju Ured za nadzor proracuna,
  Ministarstvo financija, Slovenija
• Nacionalna tijela Vladin ured za lokalnu
  samoupravu i regionalnu politiku, Slovenija i
  Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka,
  Hrvatska
• Zajednicka tijela programa
• Zajednicki odbor za pracenje u osnivanju
• Zajednicko tehnicko tajništvo pri Vladinom uredu
  za lokalnu samoupravu i regionalnu politiku,
  Slovenija
• Info-punkt biti ce lociran u Zagrebu

70
Prekogranicni program Madarska Hrvatska

• Programsko podrucje

71
Prekogranicni program Madarska Hrvatska

• Vrijednost programa u periodu 2007. 2009.
• 19.307.299 Eura (EU)
• 4.997.184 Eura (Sufinanciranje)
• Trajanje programa
• 2007 2013
• Opci cilj programa
• Razvoj temeljen na kulturi i znanju kroz uspješno
  upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom te
  intenzivne društveno-gospodarske interakcije
  izmedu dviju strana u programski prihvatljivom
  podrucju.

72
Prekogranicni program Madarska Hrvatska
Prioriteti programa Mjere
I. ODRŽIVI RAZVOJ I RAZVOJ TURIZMA Mjera 1.1 Održivi razvoj i atraktivan okoliš
I. ODRŽIVI RAZVOJ I RAZVOJ TURIZMA Mjera 1.2 Održivi razvoj turizma na podrucju rijeka Mure, Drave i Dunava
II. RAZVOJ GOSPODARSTVA I LJUDSKIH KAPACITETA Mjera 2.1 Gospodarska suradnja
II. RAZVOJ GOSPODARSTVA I LJUDSKIH KAPACITETA Mjera 2.2 Razvoj zajednickih ljudskih kapaciteta
III. TEHNICKA POMOC
73
(No Transcript)
74
(No Transcript)
75
Strukture za upravljanje programom Madarska -
Hrvatska

• Upravna direkcija Nacionalna razvojna agencija,
  Madarska
• Direkcija za ovjeravanje Ministarstvo financija,
  Madarska
• Direkcija za reviziju Vladin ured za reviziju,
  Madarska
• Nacionalna tijela Nacionalna razvojna agencija,
  Madarska i Ministarstvo mora, turizma, prometa i
  razvitka, Hrvatska
• ZAJEDNICKA TIJELA
• Zajednicki odbor za pracenje u osnivanju
• Zajednicko tehnicko tajništvo u osnivanju pri
  razvojnoj agenciji VATI Kht, Madarska
• Info-punkt biti ce lociran u Zagrebu

76
Program jadranske prekogranicne suradnje

• Programsko podrucje

77
Program jadranske prekogranicne suradnje

• Vrijednost programa u periodu 2007 2009
• 90.486.759 Eura (EU)
• 16.008.183 Eura (Sufinanciranje)
• Trajanje programa
• 2007 2013
• Opci cilj
• Jacanje mogucnosti održivog razvoja jadranske
  regije uskladenom strategijom djelovanja medu
  partnerima s prihvatljivih podrucja.

78
Program jadranske prekogranicne suradnje
Prioriteti programa Mjere
Prioritet 1 Gospodarska, društvena i institucionalna suradnja Mjera 1.1. Istraživanje i inovacije Mjera 1.2. Novcana potpora inovativnim malim i srednjim poduzecima Mjera 1.3. Društvene, radnicke i zdravstvene mreže Mjera 1.4. Institucionalna suradnja
Prioritet 2 Prirodna i kulturna bogatstva i sprjecavanje rizika Mjera 2.1. Zaštita i unaprjedenje morskog i obalnog podrucja Mjera 2.2. Upravljanje prirodnim i kulturnim bogatstvima i sprjecavanje prirodnih i tehnoloških rizika Mjera 2.3 Štednja energije i obnovljivi izvori energije Mjera 2.4 Održivi turizam
Prioritet 3 Pristupacnost i mreže Mjera 3.1. Fizicka infrastruktura Mjera 3.2. Sustavi održive pokretljivosti Mjera 3.3. Komunikacijske mreže
Prioritet 4 Tehnicka pomoc Mjera 4.1. Upravljanje i provedba Mjera 4.2. Informiranje, promidžba i vrednovanje
79
(No Transcript)
80
(No Transcript)
81
Strukture za upravljanje Programom jadranske
prekogranicne suradnje

• Upravna direkcija Uprava za medunarodne
  poslove, L'Aquila, Italija
• Direkcija za ovjeravanje Ured za ovjeru,
  L'Aquila, Italija
• Direkcija za reviziju usluga ce se podugovoriti
• Nacionalna tijela Uprava za medunarodne poslove,
  L'Aquila, Italija i Ministarstvo mora, turizma,
  prometa i razvitka, Hrvatska
• ZAJEDNICKA TIJELA
• Zajednicki odbor za pracenje u osnivanju
• Zajednicko tehnicko tajništvo u osnivanju pri
  Upravi za medunarodne poslove, L'Aquila, Italija
• Info-punkt biti ce lociran u Zagrebu

82
Programi prekogranicne suradnje sa zemljama
potencijalnim kandidatkinjama Program Hrvatska
- Bosna i HercegovinaProgram Hrvatska -
SrbijaProgram Hrvatska Crna Gora
83
Prekogranicni program Hrvatska-Bosna i Hercegovina

• Programsko podrucje

84
Prekogranicni program Hrvatska-Bosna i Hercegovina

• Vrijednost programa u periodu 2006-2009
• 6.000.000 Eura (EU)
• 1.015.590 Eura (Sufinanciranje)
• Trajanje programa
• 2007 2013
• Opci cilj programa
• Potaknuti kreiranje prekogranicnih mreža i
  partnerstava i razvoj zajednickih prekogranicnih
  djelatnosti sa svrhom oživljavanja privrede,
  zaštita prirode i okoliša i povecanje socijalne
  kohezije programskog podrucja.

85
Prekogranicni program Hrvatska-Bosna i Hercegovina
Prioriteti programa Mjere
Prioritet 1 Stvaranje zajednickog privrednog prostora Mjera 1.1 Zajednicki razvoj turisticke ponude Mjera 1.2 Promoviranje poduzetništva
Prioritet 2 Poboljšana kvaliteta života i socijalna kohezija Mjera 2.1 Zaštita prirode i okoliša Mjera 2.2 Poboljšana pristupacnost opcinskih usluga u pogranicnom podrucju
Prioritet 3 Tehnicka pomoc Mjera 3.1 Potpora upravljanju programom i njegovoj provedbi Mjera 3.2 Potpora informiranju o programu, njegova evaluacija i publicitet
86
(No Transcript)
87
(No Transcript)
88
Strukture za upravljanje programom Hrvatska
Bosna i Hercegovina

• OPERATIVNE STRUKTURE
• Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka,
  Hrvatska
• Direkcija za europske integracije, Bosna i
  Hercegovina
• ZAJEDNICKA TIJELA
• Zajednicki odbor za pracenje u osnivanju
• Zajednicko tehnicko tajništvo u osnivanju pri
  Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka,
  Hrvatska
• Predstavništva u Bosni i Hercegovini bit ce
  locirana u Banja Luci i Mostaru

89
Prekogranicni program Hrvatska Srbija

• Programsko podrucje

90
Prekogranicni program Hrvatska Srbija

• Vrijednost programa u periodu 2007 2009
• 5.400.000 Eura (EU)
• 1.015.590 Eura (Sufinanciranje)
• Trajanje programa
• 2007 2013
• Opci cilj programa
• Potaknuti prekogranicnu suradnju kako bi se
  potaknula raznolikost i poboljšala regionalna
  privreda na za društvo i okoliš održiv nacin te
  istovremeno poboljšali dobrosusjedski odnosi.

91
Prekogranicni program Hrvatska Srbija
Prioriteti programa Mjere
Prioritet 1 Održivi socio-ekonomski razvoj Mjera 1.1 Ekonomski razvoj Mjera 1.2 Zaštita okoliša Mjera 1.3 People-to-People
Prioritet 2 Tehnicka pomoc Mjera 2.1 Upravljanje i provedba programa Mjera 2.2 Informiranje o programu i evaluacija programa
92
(No Transcript)
93
(No Transcript)
94
Strukture za upravljanje programom Hrvatska -
Srbija

• OPERATIVNE STRUKTURE
• Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka,
  Hrvatska
• Ministarstvo financija, Srbija
• ZAJEDNICKA TIJELA
• Zajednicki odbor za pracenje u osnivanju
• Zajednicko tehnicko tajništvo u osnivanju pri
  Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka,
  Hrvatska
• Predstavništvo u Srbiji ce biti locirano u
  Sremskoj Mitrovici

95
Prekogranicni program Hrvatska Crna Gora

• Programsko podrucje

96
Prekogranicni program Hrvatska Crna Gora

• Vrijednost programa u periodu 2007 2009
• 2.700.000 Eura (EU)
• 558.000 Eura (Sufinanciranje)
• Trajanje programa
• 2007 2013
• Opci cilj programa
• Poboljšana kvaliteta života u prekogranicnom
  podrucju izmedu Hrvatske i Crne Gore

97
Prekogranicni program Hrvatska Crna Gora
Prioriteti programa Mjere
Prioritet 1 Kreiranje pogodnih okolišnih i socio-ekonomskih uvjeta u programskom podrucju kroz poboljšanje suradnje u zajednicki odabranim sektorima i dobrosusjedskim odnosima u prihvatljivom podrucju Mjera 1.1 Zajednicke aktivnosti za zaštitu okoliša, prirode i kulturnog naslijeda Mjera 1.2 Zajednicki turisticki i kulturni prostor Mjera 1.3 Podrška malim projektima
Prioritet 2 Tehnicka pomoc Mjera 2.1 Upravljanje programom i njegova implementacija Mjera 2.2 Informiranje o programu i njegova evaluacija
98
(No Transcript)
99
(No Transcript)
100
Strukture za upravljanje programom Hrvatska
Crna Gora

• OPERATIVNE STRUKTURE
• Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka,
  Hrvatska
• Sekretarijat za europske integracije, Crna Gora
• ZAJEDNICKA TIJELA
• Zajednicki odbor za pracenje u osnivanju
• Zajednicko tehnicko tajništvo u osnivanju, sa
  sjedištem u Kotoru u Crnoj Gori
• Predstavništvo u Hrvatskoj ce biti locirano u
  Dubrovniku

101
Transnacionalna suradnja

• U novoj Financijskoj perspektivi EU (2007-2013),
  dosadašnja transnacionalna suradnja koja se
  provodila u obliku CADSES-a podijelila se na dva
  podrucja Central Europe Programme (CENTRAL) i
  South East European Space (SEES).
• Hrvatska je ukljucena u SEES uz Albaniju,
  Austriju,  Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku,
  Rumunjsku, Makedoniju, Grcku, Madarsku, Srbiju,
  Crnu goru, Slovacku, Sloveniju, Moldaviju i dio
  Italije, Turske i Ukrajine.
• Upravna direkcija i Zajednicko tehnicko tajništvo
  za SEES je u Budimpešti.

102
Prioritetna podrucja
Prioritet 1 Poticanje inovacija i poduzetništva Prioritet 2 Zaštita okoliša Prioritet 3 Poboljšanje dostupnosti Prioritet 4 Unapredenje transnacionalne sinergije u cilju održivog razvoja podrucja Prioritet 5 Tehnicka pomoc za upravljanje Programom i izgradnju kapaciteta
1.1 Izgradnja tehnoloških inovacijskih mreža 2.1 Poboljšati integrirano upravljanje vodama i prevenciju od rizika od poplava 3.1 Poboljšati koordinaciju u promociji, planiranju i djelovanju primarne i sekundarne transportne mreže 4.1 Dotaknuti glavne probleme metropolitanskih podrucja 5.1 Upravljanje Programom
1.2 Poticanje inovativnog poduzetništva 2.2 Poboljšati prevenciju od okolišnih rizika 3.2 Razviti strategije digital divide 4.2 Promicati balansirani rast i razvoj odredenih podrucja 5.2 Izgradnja kapaciteta
1.3 Stvaranje poticajnog okvira za inovacije 2.3 Promicati suradnju na polju zaštite prirode 3.3 Poboljšati okvir za multi-modal platforms 4.3 Promicati valorizaciju kulturne baštine u cilju razvoja
2.4 Promicati energetsku efikasnost
103
Meduregionalna suradnja i umrežavanje

• 4 meduregionalna programa INTERREG IVC, URBACT
  II, INTERACT II, ESPON II

INTERREG IVC Meduregionalni program fokusiran
na ostvarivanje ciljeva Lisbon i Gothenburg
strategije URBACT II Razmjena iskustava na
podrucju urbanog razvoja INTERACT II
Identificiranje, transfer i usvajanje najboljih
iskustava u upravljanju programima suradnje ESPON
II Izrada studija, skupljanje podataka,
promatranje i analiza razvojnih trendova
104
KOMPONENTA IIIREGIONALNI RAZVOJPROGRAM ZAŠTITE
OKOLIŠAPROGRAM REGIONALNE KONKURENTNOSTIPROGRAM
ZA TRANSPORT
105
Programski dokumenti Operativni programi

• Komponente III i IV imaju višegodišnje Operativne
  programe na temelju kojih se provode definirani
  prioriteti i mjere
• Krovni strateški dokument za komponente III i IV
  je Okvir za uskladenost strategija 2007-2013
• Struktura OP-a je standardna
• Vidljivi osnovni principi strateškog planiranja
  EU (partnerstvo, višegodišnje planiranje,
  koncentracija, adicionalnost)

106
Table of contents

• Context, Consultation and Coordination
• National policy and socio-economic context
• Community Strategic Framework
• Partnership consultation
• Ex-ante evaluacija
• Assesment of medium term needs, objectives and
  strategic priorities
• Socio-economic Analysis
• Strategic priorities

107
Table of contents (2)

• Programme Strategy
• Priority axes and measures
• Horizontal issues
• Complementarity and synergies with other forms of
  assistance
• Indicative list of major projects
• Indicative financial tables for the OP
• Implementation provisions
• Management and control structures
• Monitoring and evaluation
• Information and publicity

108
Table of contents (3)

• ANNEXES
• Membership of interministerial working group
• Monitoring indicators
• Indicative list of projects and their
  identification cards
• Details on partnership consultation
• Diagram of the EPOP structure
• Ex-ante evaluation report

109

• OPERATIVNI PROGRAM
• ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
• 2007.-2009.

110
OSNOVNE INFORMACIJE

• Nastavak dosadašnjih investicija i ulaganja u
  jacanje sposobnosti kroz CARDS, PHARE i ISPA
• Glavna pretpostavka Prirodni okoliš je kljucna
  vrijednost/kljucni resurs u socijalnom i
  ekonomskom kapitalu RH i veliki potencijal za
  razvoj
• Fokusira se na kljucne potrebne investicije u
  sektorima otpada i voda prioriteti iz NSZO
  (otpad, voda i zrak NACELO KONCENTRACIJE jer to
  investment heavy acquis)
• OPZO je direktno vezan uz pripremu institucija za
  clanstvo u EU (prilagodba zakonodavstvu EU)
• Prioritet iz Okvira za uskladenost strategija
  Zaštititi i unaprijediti prirodni i životni
  okoliš u Hrvatskoj te potencijal okoliša kao
  kljucni element za buduci razvoj istovremeno
  jacajuci održivost energetskih sustava posebno
  povecanjem energetske ucinkovitosti i promicanjem
  obnovljivih energetskih rješenja.

111
OSNOVNE INFORMACIJE (2)

• Buduci da su resursi OPZO-a ograniceni, nije
  moguce obraditi sva pitanja sadržana u ovom
  prioritetu stoga, a slijedeci nacionalne i
  strateške dokumente EU i s njima povezane
  analize, OPZO je prireden kako bi pripremio
  hrvatske institucije za pristup EU i, slijedeci
  nacelo koncentracije, imao utjecaj na sljedece
  prioritete
• Razviti infrastrukturu za gospodarenje otpadom za
  uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
  u Hrvatskoj, i
• Zaštititi vodne resurse Hrvatske kroz
  unaprijedene sustave vodoopskrbe i cjelovitog
  gospodarenja otpadnim vodama.
• Tehnicka pomoc za jacanje administrativnih
  kapaciteta za provedbu pomoci pružene u okviru
  ovog OPZO-a je dodatni prioritet.

112
OSNOVNE INFORMACIJE (3)

• Ocekivani ucinci OPZO-a su dvostruki
• Razvojne koristi pomoc u ostvarenju standarda
  vezanih uz EU acquis te gospodarske i društvene
  koristi
• Dobiti ucenja opremanje Hrvatske s
  institucionalnom sposobnošcu za provodenje
  intervencija poput onih strukturnih fondova ova
  sposobnost ce ukljucenim institucijama pružiti
  vrijedno iskustvo u pripremama za konacno
  clanstvo u EU i s time povezanim odgovornostima.
• operativni cilj programa, koji ce se odvijati u
  trajanju od tri godine Unaprijediti pristup i
  ucinkovito osiguravanje usluga i objekata zaštite
  okoliša u podsektorima otpada i voda.

113
OKOLIŠNI CILJEVI I PRIORITETI OPERATIVNOG PROGRAMA OKOLIŠNI CILJEVI I PRIORITETI OPERATIVNOG PROGRAMA OKOLIŠNI CILJEVI I PRIORITETI OPERATIVNOG PROGRAMA OKOLIŠNI CILJEVI I PRIORITETI OPERATIVNOG PROGRAMA
Okolišni cilj iz nacionalnog Okvira za uskladenost strategija (OUS) Cilj OPZO-a Prioritetne osi Ispunjavanje prioritetnih osi putem investicija u
Zaštititi i unaprijediti prirodni i životni okoliš u Hrvatskoj te potencijal okoliša kao kljucni element za buduci razvoj Unaprijediti pristup i ucinkovito pružanje okolišnih usluga i objekata u podsektorima otpada i voda Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj Uspostavu novih centara za gospodarenje otpadom na županijskoj/regionalnoj razini
Zaštititi i unaprijediti prirodni i životni okoliš u Hrvatskoj te potencijal okoliša kao kljucni element za buduci razvoj Unaprijediti pristup i ucinkovito pružanje okolišnih usluga i objekata u podsektorima otpada i voda Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj Sanaciju lokacija visoko onecišcenih otpadom (crne tocke)
Zaštititi i unaprijediti prirodni i životni okoliš u Hrvatskoj te potencijal okoliša kao kljucni element za buduci razvoj Unaprijediti pristup i ucinkovito pružanje okolišnih usluga i objekata u podsektorima otpada i voda Zaštita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe te integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama Uspostavu modernih vodoopskrbnih sustava i mreža
Zaštititi i unaprijediti prirodni i životni okoliš u Hrvatskoj te potencijal okoliša kao kljucni element za buduci razvoj Unaprijediti pristup i ucinkovito pružanje okolišnih usluga i objekata u podsektorima otpada i voda Zaštita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe te integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama Izgradnju uredaja za procišcavanje otpadnih voda za otpadne vode iz domacinstava i industrije i poboljšanje kanalizacijske mreže
114
RELEVANTNI DOKUMENTI IZ ZAŠTITE OKOLIŠA RH I EU

• Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
• Pretpristupno partnerstvo cilj povecanje
  investicija u okolišnu infrastukturu, posebice u
  sakupljanju i obradi otpadnih voda, opskrbi
  pitkom vodom i gosodarenje otpadom
• Strateški dokumenti RH
• Strateški okvir za razvoj prioritet Prostor,
  priroda, okoliš i regionalni razvoj ocuvanje
  okoliša i uravnoteženi regionalni razvoj osnova
  su održivog razvoja RH
• Nacionalna strategija zaštite okoliša - kljucni
  je dokument za sektor okoliša, dugorocni
  nacionalni ciljevi zaštite okoliša
• Zaštita i unapredenje kakvoce vode, mora, zraka i
  tla
• Ocuvanje sadašnjeg stanja biološke raznolikosti
• Ocuvanje prirodnih resursa, posebno cjelovitosti
  i obilježja posebnih prirodnih bogatstava (mora,
  obale i otoka, planinskih podrucja itd.).

115

• Nacionalna strategija gospodarenja otpadom -
  prioriteti su integrirano gospodarenje otpadom,
  uspostava nac. i reg. centara za gospodarenje
  otpadom, sanacija visokoonecicenih lokacija,
  sanacija postojecih odlagališta, unaprijedenje
  sustava informiranja i pracenja u sektoru
  gospodarenja otpadom
• Nacionalna strategija upravljanja vodama -
  temeljni i dugorocni nacionalni strateški
  dokument o gospodarenju vodama za Hrvatsku -
  uspostavlja se i ujednacuje politika upravljanja
  vodama te cjelovit i koordiniran pristup
  poboljšanju vodnog sustava u skladu s
  medunarodnim obvezama.

116

• Nacionalna ISPA strategija za okoliš (2005) -
  prva investicijska strategija zemlje, kao
  prioritetnima utvrduje prioritetne investicijske
  projekte gospodarenja otpadom, vodoopskrbe,
  odvodnje i procišcavanja otpadnih voda
• indikativni popis od 26 projekata u Nacionalnoj
  ISPA strategiji su prioritetne investicije u
  sektorima gospodarenja vodama i gospodarenja
  otpadom što ce pridonijeti ispunjavanju zahtjeva
  iz troškovno zahtjevnih direktiva iz okolišne
  pravne stecevine EU u OPZO dodatni projekti
• Svi projekti koji se financiraju u okviru OPZO-a
  moraju u potpunosti poštivati nacela održivog
  razvoja i ispuniti odnosne norme zaštite okoliša,
  posebno direktive o OUO-a, habitatima i pticama
  (kako bi se sprijecili negativni utjecaji na
  potencijalne lokacije NATURA-e 2000) kao i
  odnosnu pravnu stecevinu koja se odnosi na
  zaštitu okoliša.

117
INSTITUCIONALNI USTROJ

• Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uredenja
  i graditeljstva (MZOPUG) je središnje državno
  tijelo odgovorno za zaštitu okoliša.
• Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga
  gospodarstva (MPŠVG) obavlja administrativne i
  druge zadace vezane uz gospodarenje vodama i
  sustav gospodarenja vodama
• Druga državna tijela - Ministarstvo kulture,
  Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
  Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
  Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
  Državna uprava za zaštitu i spašavanje i Državni
  hidrometeorološki zavod, Državni zavod za zaštitu
  prirode, Agencija za zaštitu okoliša, Fond za
  zaštitu okoliša i energetsku ucinkovitost i
  Hrvatske vode
• Ostali dionici npr. tvrtke za transport,
  odlaganje, recikliranje otpada, upravljanje
  posebnim otpadom, NVU, itd.

118

• Iskustva s prethodnom pomoci EU
• nedovoljno razvijena sposobnost na nacionalnoj i
  nižim razinama kao najveca prepreka za provedbu
  projekata. Stoga je potrebno osigurati bolju
  tehnicku pomoc i izgradnju sposobnosti na svim
  administrativnim razinama
• osposobljeno i motivirano osoblje
• neodgovarajuci i nepripremljeni projektni
  prijedlozi prepreka su korištenju pomoci. Stoga
  je priprema dovoljnog broja dobro osmišljenih i
  zrelih projekata (posebno projektna rješenja i
  dokumentacija za nadmetanje) od presudne važnosti
  da bi se korištenje pomoci EU osiguralo na
  pravovremen i tehnicki prihvatljiv nacin. To je
  pitanje neposredno povezano s potrebom jacanja
  sposobnosti na svim razinama, ali posebno
  krajnjih korisnika kako bi na vrijeme pripremili
  kvalitetan projekt/dokumentaciju za nadmetanje
• Poboljšati upravljanje vremenom i osiguranje
  kvalitete u svim institucijama kao i unaprijediti
  sposobnost provedbe (nadmetanja i ugovaranja)
• Znacaj koordinacije izmedu dionika, što zahtjeva
  opsežne i jasne protoke informacija
• Nužnost pravovremenog pristupa i širenja
  informacija (svim zainteresiranim stranama) i
  veci naglasak na mjere promidžbe

119
PROCES KONZULTACIJA

• OPZO je izradila Meduministarska radna skupina
  (MRS) koja se sastoji od predstavnika
  odgovarajucih državnih institucija i kojom
  predsjeda Strateški koordinator za Komponente III
  i IV
• Vezano uz projekte s Indikativne liste OPZO-a,
  održane su konzultacije s raznim partnerima - na
  radionicama su sudjelovali predstavnici
  Delegacije Europske komisije, MZOPUG-a, MPŠVG,
  HV, predstavnici županijskih vlasti, gradova i
  opcina, tvrtki koje se bave gospodarenjem
  otpadom, NVU-a, te predstavnici medija

120
(No Transcript)
121

• Kriteriji prihvatljivosti
• Razina zrelosti projekta, odnosno njegova
  spremnost za provedbu
• Razmjer projekata projekti / skupina projekata/
  projektna(e) faza(e) trebale bi dosezati
  procijenjenu vrijednost od 10 milijuna eura
  (manji projekti mogu takoder ispunjavati
  kriterije ako su odredeni na temelju relevantnih
  kriterija za odabir koji se odnose na mjeru oni
  ce biti ocijenjeni uglavnom na temelju kriterija
  okolišnih prednosti i tehnicke podobnosti te
  opravdanja, imajuci naravno u vidu ukupnu
  vrijednost)
• Održivost projekt mora poštovati norme i
  standarde EU, biti uskladen sa sektorskim
  politikama EU i mora biti (u slucaju centara
  gospodarenja otpadom) financijski održiv kako bi
  pokrivao buduce troškove rada i održavanja
• Sukladnost s ciljevima i nacelima okolišne
  politike EU
• Zaštita, održavanje i unapredenje kakvoce
  okoliša,
• Zaštita ljudskog zdravlja, razborito i racionalno
  korištenje prirodnih resursa,
• Nacelo predostrožnosti,
• Nacelo sprjecavanja,
• Nacelo uklanjanja na izvoru,
• Nacelo onecišcivac placa.

122

• Uskladivanje sa zakonskim okolišnim zahtjevima EU
  uz posebnu pažnju posvecenu direktivama koje
  zahtijevaju visoka ulaganja, s namjerom pružanja
  potpore uskladivanju s acquisom
• Uskladivanje s prioritetima odredenim u
  strateškim dokumentima EU i nacionalnim
  strateškim dokumentima
• Dodatno projekt ne bi napredovao bez pomoci EU.
  
• Projekti moraju biti financijski, ekonomski i
  okolišno održivi i opravdani!

123
Indikativna lista velikih projekata
Prioritetna os 1 razvoj infrastrukture za cjelovito gospodarenje otpadom u RH Prioritetna os 1 razvoj infrastrukture za cjelovito gospodarenje otpadom u RH Prioritetna os 1 razvoj infrastrukture za cjelovito gospodarenje otpadom u RH Prioritetna os 1 razvoj infrastrukture za cjelovito gospodarenje otpadom u RH Prioritetna os 1 razvoj infrastrukture za cjelovito gospodarenje otpadom u RH Prioritetna os 1 razvoj infrastrukture za cjelovito gospodarenje otpadom u RH
Project name Type Project preparation support Estimated Total M Measure
Regional Waste Management Centre Marišcina (The County of Primorje and Gorski Kotar) Construction 41.78 Measure 1.1
Regional Waste Management Centre for the County of Split Dalmatia Construction CARDS 2002 55.7 Measure 1.1
Remediation and closing down of the Sovjak pit, County of Primorje-Gorski Kotar Remediation IPA 25 Measure 1.2
Waste Management Centre for the County of Dubrovnik-Neretva Construction CARDS 2002 IPA 24.8 Measure 1.1
Regional Waste Management Centre for County of Zadar Construction CARDS 2001 IPA 35.9 Measure 1.1
Regional Waste Management Centre for the County of Istria Construction EBRD 45 Measure 1.1
124
Project name Type Project preparation support Estimated Total M Measure
Waste Management Centre for North-West Croatia Construction IPA Measure 1.1
Waste Management Centre for East Slavonia Construction IPA Measure 1.1
Waste Management Centre for Karlovac County Construction IPA Measure 1.1
Waste Management Centre for County of Brodsko-Posavska Construction IPA Measure 1.1
Waste Management Centre for Sisak-Moslavina County Construction IPA Measure 1.1
125
PRIORITETNA OS 2 Zaštita izvora pitke vode u RH putem unaprijedenja sustava vodoopskrbe i gospodarenja otpadnim vodama PRIORITETNA OS 2 Zaštita izvora pitke vode u RH putem unaprijedenja sustava vodoopskrbe i gospodarenja otpadnim vodama PRIORITETNA OS 2 Zaštita izvora pitke vode u RH putem unaprijedenja sustava vodoopskrbe i gospodarenja otpadnim vodama PRIORITETNA OS 2 Zaštita izvora pitke vode u RH putem unaprijedenja sustava vodoopskrbe i gospodarenja otpadnim vodama PRIORITETNA OS 2 Zaštita izvora pitke vode u RH putem unaprijedenja sustava vodoopskrbe i gospodarenja otpadnim vodama PRIORITETNA OS 2 Zaštita izvora pitke vode u RH putem unaprijedenja sustava vodoopskrbe i gospodarenja otpadnim vodama
Project name Type Project preparation support Estimated Total M Measure
Slavonski Brod Waste water treatment Water supply DABLAS/DISF 27 Measure 2.1. Measure 2.2.
Knin - Drniš Waste water treatment Water supply EC support CARDS- ROP 11.7 4,7 16.4 Measure 2.1. Measure 2.2.
Osijek Waste water treatment DABLAS/DISF 20 Measure 2.2.
Vukovar Waste water treatment DABLAS/DISF 19 Measure 2.2.
Bjelovar-Bilogora Water supply ISPA TA 55 Measure 2.1.
Koprivnica-Krizevci Water supply ISPA TA 52 Measure 2.1.
Nova Gradiska Waste water treatment ISPA TA 13 Measure 2.2.
126
Djakovo Waste water treatment ISPA TA 16,5 Measure 2.2.
Sisak Waste water treatment ISPA TA / EBRD 31 Measure 2.2.
Vrbovec Waste water treatment IPA 6 Measure 2.2.
Krapina Waste water treatment IPA 5.8 Measure 2.2.
Velika Gorica Waste water treatment IPA 5.5 Measure 2.2.
Samobor Waste water treatment IPA 10 Measure 2.2.
Dugo Selo IPA 14.8 Measure 2.2.
127
GODINE 2007. 2009. Ukupni javni trošak Udio Zajednice (IPA) Nacionalni javni udio IPA stopa sufinanciranja
(1) (2) (3) (2) (3) (4)(2)/(1)
(Eur) (Eur) (Eur) ()

Prioritetna os 1 Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj 35.133.000 26.349.750 8.783.250 75
Mjera 1.1 Uspostava novih centara za gospodarenje otpadom na županijskoj/regionalnoj razini 34.893.000 26.169.750 8.723.250 75
Mjera 1.2 Sanacija lokacija visoko onecišcenih otpadom (crne tocke) 240.000 180.000 60.000 75

Prioritetna os 2 Zaštita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe te integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama 35.267.000 26.450.250 8.816.750 75
Mjera 2.1 Uspostava modernih vodoopskrbnih sustava i mreža 3.733.000 2.799.750 933.250 75
Mjera 2.2 Izgradnja uredaja za procišcavanje otpadnih voda za otpadne vode iz domacinstava i industrije i izgradnju/ poboljšanje kanalizacijske mreže 31.534.000 23.650.500 7.883.500 75

Tehnicka pomoc 933.000 6